Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina
Ovdje ćemo govoriti o suzbijanju štetočina ali na drugi možda ne uvijek uspješan način kao kemijsko suzbjanje, no za čovjeka manje opasan. Dakle, govorit ćemo o suzbijanju štetočina prirodnim sredstvima.
Primjenom kemijskih sredstava za zaštitu bilja poremetila se prirodna ravnoteža, što je uzrokovalo smanjenje broja prirodnih neprijatelja* i povećanjem broja štetočina. Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom. Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina. Tako par sjenica dok hrani mlade prikupi i do 30 kg gusjenica i drugih štetnika. Da biste ih zadržali, ali i privukli druge ptice, postavite im kućice s otvorima prema jugoistoku. Ubrzo će ih naseliti kosovi, zebe, crvenperke. Zimi im vani ostavljajte hranu, a ljeti vodu u plitkim posudama. Osim ptica korisni su: ježevi i žabe koji jedu puževe, ali i neki kukci kao što su bubamare, uholaže, mrežokrilke, bogomoljke... koji su prirodni neprijatelji lisnih ušiju. Bubamare, ali i njezine ličinke pojedu dnevno i do 400 lisnih ušiju. Zato da bi imale što jesti ne treba uništavati prve lisne uši koje se pojave u proljeće, jer će se tako povećati broj bubamara. U vrtu nalazimo i pauke koji su prirodni neprijatelji muha i komaraca, postoje i grabežljive grinje koje su prirodni neprijatelji crvenog pauka, ali i nekih drugih štetnih grinja.
U trenucima kada zakažu prirodni neprijatelji, odnosno kada se poremeti prirodna ravnoteža, biljke možemo zaštititi preparatima koji nisu otrovni za čovjeka a služe za zaštitu bilja. Takva sredstva pripravljaju se od biljaka koje smatramo korovima kao što su kopriva, gavez, preslica, pelin. Poznato je da na mjestima gdje rastu kadifice (Tagetes sp.) i neven (Calendula officinalis) u tlu nema zemljišnih štetnika, ni gljivica. Jer korijen kadifice izlučuje fitotoksine koji su otrovni za parazitske gljivice, ali i za crve koji uništavaju korijen. Neven koji je poznat po svojim ljekovitim svojstvima, izlučuje sok koji pomaže tlu pri oslobađanju od štetnih tvari. Te biljke valja saditi u proljeće na mjestima gdje se primijeti da je korijen izgrižen ili raspucao. Osim sitnih štetnika jedva vidljivih ljudskom oku, postoje i oni veći, kao što su puževi, rovci i krtice.
PUŽEVI su česti neželjeni gosti u našem vrtu, a njihovih prirodnih neprijatelja ježeva i žaba sve je manje. Puževi se uvijek okome na najljepše zelene lisnate biljke kao što je hosta ili one tek presađene. Hrane se noću, i tada ih treba skupljati uz pomoć lampi i stavljati u posude s pepelom kako ne bi pobjegli. Postoje još neke metode za suzbijanje. - Metoda s pivom - čaše od jogurta ukopaju se u zemlju i do 1/3 visine naliju pivom, iznad čaše napravi se zaštita od kiše pomoću drvenih daščica. Miris piva privlači puževe, koji se nakraju utope u čaši. Čaše treba prazniti svaki drugi dan i ponovno nadolijevati pivo. - Metoda s daščicama - na kritična mjesta u vrtu stave se daščice ispod kojih se puževi zavuku tjekom dana, kada ih treba pokupiti i ubaciti u posudu s vrelom vodom. S tom tekućinom, kada se ohladi, valja pošpricati ostale biljke jer taj miris odbija puževe.Tlo oko biljaka koje puževi napadaju treba posuti pepelom ili kamenim brašnom, a ove postupke treba ponavljati nakon svake kiše. Puževe odbijaju i neke biljke kao što su dragoljub (Tropeolum majus), kadulja (Salvia officinalis), timijan (Timus serpilum), ricinus (Ricinus communis) pa te biljke valja saditi uz rub gredice.KRTICA je korisna životinja jer uništava rovce i druge gusjenice i crve, ali istodobno radi krtičnjake koji narušavaju estetski izgled vrta, najlakše ćemo je otjerati ako u tlo ukopamo praznu bocu, a zvukove koje proizvodi vjetar krtice ne mogu dugo podnositi pa odlaze.
LISNE UŠI najlakše ćemo odbiti od biljaka ako u blizini posadimo lavandu (Lavandula angustifolia) ili čubar (Saturea hortensis). Možemo ih odstraniti s biljaka mlazom vode. To treba raditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile. Ako to ne pomogne, može se upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
ZA SUZBIJANJE GLJIVIČNIH BOLESTI, kao što je hrđa u blizini
nasada, može se zasaditi pelin, a za ostale mogu se primijeniti neka od
prirodnih sredstava.
Da bismo pripremili neki od biljnih preparata za suzbijanje bolesti, trebamo
biljke koje možemo zasaditi u vrtu kao ukras ili ih jednostavno naći na
zapuštenim parcelama. Ako biljke koje trebamo nemamo u svježem stanju, poslužit
će i osušene. Važno je da biljke koje ćemo sušiti, a trebamo njihove listove,
poberemo prije cvatnje. Za pripremu ovih sredstava koriste se: kopriva (Urtica
dioica), preslica (Equisetum arvense), gavez (Sympgytum officinale), pelin
(Artemisia absintium) i druge.
SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE
Koristi se za suzbijanje lisnih ušiju, ali i kao foliarno gnojivo (prihrana
preko lista). Kilogram svježih kopriva se usitni i prelije s 10 litara vode (po
mogućnosti kišnice) i ostavi se da odstoji 24 sata, ne duže jer se smanjuje
učinkovitost preparata. U nedostatku svježih kopriva stavi se 100-200 grama
suhih. Nakon 24 sata otopina se procijedi, a tim se pripravkom poprskaju
zaražene biljke sa svih strana .
GNOJIVO OD KOPRIVA
Radi se na sličan način kao i sredstvo za prskanje. Plastičnu ili drvenu posudu
(nikako ne metalnu) napunimo do pola s koprivom, a do vrha nalijemo vodu. Posudu
prekrijemo mrežicom i dva puta dnevno promiješamo. Kada se tekućina počne
pjeniti, dodamo šaku kamenog brašna kako bismo neutralizirali neugodan miris.
Kada se otopina prestane pjeniti, gnojivo je gotovo. Koristi se za polijevanje u
omjeru 1:10 (1 litra gnojiva razrijedi se s 10 litara vode).
PRIPRAVAK OD PELINA
Koristi se protiv lisnih ušiju, grinja i hrđa. Pripravak se priprema na sljedeći
način: 300 grama svježih listova (30 grama suhih) potopi se u 10 litara vode i
ostavi da stoji 2-3 dana, tada se procijedi i nerazrijeđenim pripravkom prskamo
biljke.
SREDSTVO ZA PRSKANJE OD PRESLICE
Preslica je biljka koja raste na vlažnim staništima pa je možete naći u blizini
rijeka i potoka. Koristi se protiv hrđa i pepelnica, grinja i crvenog pauka.
Kilogram svježih preslica (150 grama suhe) potopiti u 10 litara vode i
ostaviti da stoji 24 sata, zatim kuhati 30 minuta, a kada se ohladi,
razrijedi se u omjeru 1:5 i takvo koristi. Može se pomiješati sa sredstvom
od koprive u omjeru 1:1 i takvo koristiti za prskanje biljaka.
TEKUĆE GNOJIVO OD LISTOVA GAVEZA
Gavez je biljka bogata mineralima. Sadrži željezo, kalcij, kalij, fosfor i
mangan, sve su to mikroelementi potrebni biljkama za normalan rast i razvoj.
Gnojivo od gaveza jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Priprema se na isti
način kao i gnojivo od koprive. Nakon nekoliko dana stajanja, kada se prestane
pjeniti, smeđe je boje i neugodna mirisa na stajski gnoj. Koristi se u omjeru
1:10. Kvalitetno gnojivo dobit ćete miješanjem gnojiva od koprive i gaveza
u omjeru 1:1. Dobivenu smjesu tekućina potrebno je još razrijediti vodom u
omjeru 1:10.Možda prirodna zaštita neće svaki puta polučiti jednako dobrim
rezultatima kao kemijska zaštita, možda će postupak koji puta trebati ponoviti,
ali sjetite se da je to vaš mali doprinos očuvanju okoliša!