Uzgoj povrća
Kalendar radova u vrtu
Grašak
Jedri grašak (Pisum sativum var. quadratum) ima bijeli cvijet. Sjemenke
su u mahuni čvrsto stisnute, tako da su više kockastog oblika, bočne strane
uleknute su i manje ili više naborane. Veće su nego u običnoga graška, a osim
toga i slađe i ukusnije. Jedu se samo dok nisu posve zrele. Sjemenke slatkoga
graška (Pisum sativum var. sacharatum) jedu se zajedno s mekanom mahunom.
Zrele sjemenke naborane su kao kod jedroga graška.
Sjemenka graška klija već pri 1 - 2 °C, a mlade biljke mogu izdržati i
nepovoljne vremenske prilike u rano proljeće. Stoga se grašak može sijati već u
veljači i ožujku, a u priobalju i ranije.
Tlo za uzgoj graška mora biti dovoljno jako prokopano još ujesen. Ako je nakon
prijašnjih usjeva iscrpljeno, tada se i gnojidba obavlja ujesen, i to zrelim
stajnjakom ili kompostom. Grašak ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem,
kao ni preobilnu gnojidbu, jer stvara bogatu zelenu masu ali slabo cvate.
Najbolje uspijeva u tlu gnojenom za pretprošli glavni usjev, koji ga nije suviše
iscrpio. Prije sjetve gnoji se mineralnim gnojivima, osobito kalijevim. Nakon
nicanja može se prihraniti i dušičnim gnojivom u količini od 500 gr/100 m2. Osim
gnojiva, tlu treba dodati vapno. Odgovara mu otvoren, sunčan položaj, no za
ljetnih vrućina godi mu sjena drveća.
Sjetva
U manjem obiteljskom povrtnjaku uobičajena je sjetva u kućice (pod motiku).
Ovisno o visini sorte, iskopaju se jamice na razmak 25 - 40 cm, dubine 6 - 10
cm, pa se u svaku jamicu položi 6 - 8 sjemenka. Nakon toga jamice se zatrpaju
zemljom. Niskim sortama nije potreban potporanj, ali je potreban za poluvisoke i
visoke sorte. Sjetva u kućice dopušta sijanje u samo dva reda na gredici. Tako
posijani grašak ima dovoljno svjetla, a tijekom branja lako se prilazi svakoj
biljci. Gredica za ovakav način uzgoja široka je 70 - 80 cm, a najbolje je da je
položena u smjeru sjever - jug.
Za sušna vremena grašak treba dobro zalijevati. Tlo je potrebno koji put
okopati, biljke nagrnuti zemljom i plijeviti korov. Biljkama visoka rasta
ponekad treba pomagati u penjanju uz potporanj. Kad počnu dozrijevati prve
mahune, prestaje razvitak novih cvjetova. Učestalim branjem zrelih mahuna
prisilit ćemo biljke na dalju cvatnju.
Bolje je od spomenutog, međutim, na gredicama širokima u skladu s visinom sorte
(60 - 80 - 100 - 120 cm) motičicom iskopati dvije brazde dubine 6 - 10 cm, a
razmaknute koliko je pojedina brazda udaljena od ruba gredice. U brazde se siju
sjemenke na razmak 3 - 6 cm kod niskih i ranih sorata, a 7 - 10 cm kod visokih i
kasnijih. Brazde se nakon toga zatrpaju zemljom, tlo se poravna i ugazi. Kad
grašak nikne, tlo se nekoliko puta okopava a biljke se zagrnu. Poluvisokim i
visokim sortama treba osigurati potporanj.
izvor stranice
na vrh stranice