Organska gnojiva - opis
Poljodjelstvo je kompleksna cjelina u kojoj biljna proizvodnja
odvojena od stočarske ne može biti rentabilna. Stoga je neophodno spojiti te
dvije cijeline u mješoviti tip gospodarstva koji će najlakše iskoristiti sve
mogućnosti i potencijale takve proizvodnje.
Jedan od važnijih «nuzprodukata» stočarske proizvodnje jesu gnojiva
životinjskog podrijetla kao značajan faktor za gnojidbu u biljnoj proizvodnji.
Gnojiva životinjskog porijekla dijele se na tekuća,
kruta i polutekuća.
KRUTI GNOJ
Kruti gnoj spoj je izmeta i urina pomiješan sa steljom -
STAJSKI GNOJ.
Slama upija
tekuće izlučevine životinja, dok mikroorganizmi i dušični spojevi koji se nalaze
u izmetu potiču razgradnju stelje. Takav gnoj slaže se na hrpe s formiranjem
kosih stranica radi otjecanja vode za vrijeme kišnih razdoblja. Lošim slaganjem
dolazi do zadržavanja vode i bržeg propadanja stajnjaka.
KKod stajskog gnoja u stajama uslijed gaženja stoke biva zrak istiskan, a
proces fermentacije sveden na minimum. Na gornjim slojevima dolahzi do aerobne
fermentacije, uz temperature oko 45 stupnjeva C. Svakodnevnim nanošenjem nove
stelje temperatura se smanjuje i stvaraju se aerobni uvjeti. Ovaj tip gnoja je
najkvalitetniji tip životinjskog gnoja zbog već rečene mješavine stelje, tekućeg
i krutog gnoja.
GNOJOVKA
Gnojovka je smjesa urina, izmeta i manjih ili većih količina vode. Gnojovka
nastaje otjecanjem navedenih sastojaka kroz rešetkasti pod i nakupljanjem u
podzemnim bazenima. Bez obzira što se čini da je njome lakše manipulirati zbog
manje količine slame, ima dosta nedostataka. Veći je gubitak hranjiva za vrijeme
aplikacije, a još uz to je i pojačan smrad; pojačava zakorovljenost te odbija
stoku da pasu na pognojenim pašnjacima.
Gnojovci se može dodati manja ili veća količina vode. Bolje je manje jer će tada
biti kruće konzistencije i bogatija hranjivima. Previše slame također nepovoljno
djeluje, uglavnom zbog manipulacije jer može doći do zaštopavanja pri
ispumpavanju. Primjena gnojovke ovisi o broju stoke i brzini punjenja bazena.
Bazeni bi se trebali puniti kroz 5-6 mjeseci. Prema provedenim ispitivanjima,
zapremnina bazena po uvjetnom grlu trebala bi iznositi kod krava 5,5 m3, a kod
svinja 7,3 m3. Obično se, radi ubrzanja fermentacije i spriječavanja gubitka
hranjiva na dno bazena stavlja nešto komposta, a na površinu sloj treseta debeo
20 cm ili sitna isjeckana slama pomiješana s koprivom. Time se ujedno spriječava
i neugodan miris i isparavanje amonijaka, te osigurava energija potrebna
bakterijama da usvoje dušik kao organski vezan.
Gnojovku treba održavati u aeriranom stanju jer u anaerobnim uvjetima
dolazi do stvaranja amonijaka i mlječne kiseline, što utječe na stvaranje smrada
i oštećenja biljaka i faune tla. Aeracijom gnojovke podizže se temperatura i
smanjuje brojnost sjemena korova te patogena, ali i dušik prevodi iz
amonijačnog u organski oblik čime se spriječava njegov gubitak. Temperaturu
treba održavati tako da ne pređe 35 stupnjeva C, jer se tada gubi dušik.
Prozračivanje gnojovke obavlja se na dva načina. Prvi je slanjem zraka pod
pritiskom kroz cijev koji ulazi u gnojovku i on ju tada ne miješa, a drugi način
je bacanje gnojovke u zrak propelerima ili mješalicama pri čemu se poboljšava
njeno miješanje i oksidacija. Mješalice se mogu nalaziti na površini ili dnu
gnojovke. Miješanje se izvodi u prosjeku 3 puta dnevno po sat vremena. Ovaj
postupak je daleko skuplji i mora se kalkulirati u isplativost izvođenja,
međutim sve one nedostatke gnojovke gore navedene, eliminira
Primjena gnojovke ovisi o vrsti namjene. Na livadama i pašnjacima obično
je u količini od 20-40 t/ha i to u proljeće nakon svake kosidbe ili ispaše, a
može i u jesen da bi se uskladištilo što više hranjiva u korijenu. Žitarice se
gnoje u količini 6-10 t/ha, a okopavine 20-30 t/ha. Na oranicama, najbolje
vrijeme primjene je prije sjetve Gnojnica se ne primjenjuje u jesen ili ranu
zimu jer će se tada hraniva izgubiti, a prije primjene treba fermentirati i biti
stara najmanje 3 mjeseca.
GNOJNICA
Gnojnica nastaje otjecanjem urina koji se ocjeđuje iz krutih dijelova gnoja koji
se nalazi uskladišten ili već u štali. Često sadrži manje količine vode koje su
posljedica pranja staje. Prema podacima (D.Znaor, 1996.),nbsp;
litra prikupljenog tekućeg gnoja od goveda sadrži oko 5 kg dušika, 2 kg fosfora
i 7 kg kalija. Isto kao i kod gnojovke, i gnojnicu treba zračiti odnosno
dovoditi nove količine kisika jer se tada razbija sluz, i tada tlo brže upija i
spriječava se stvaranje pokorice. Gnojnicu treba upotrebljavati zrelu, a ne
sirovu (neprevrelu). Što je više prevrela, manje zaudara te ju je moguće
upotrebljavati kasnije u proljeće.
Žitna sŽitna strništa dobro je pognojiti gnojnicom radi balansiranja odnosa C:N,
ili kulture za zelenu gnojidbu.
ZNAČAJKE ORGANSKIH GNOJIVA
Vrijednost organskih gnojiva je velika, ali unatoč njihovim bogatstvima u
sadržaju hranjiva, rezultati mogu biti različiti. To se prvenstveno odnosi na
ispravnost primjene i čuvanja. KvaliteKvalitet ovisi o vrsti i količini gnoja životinja, načinu skupljanja i
načinu dozrijevanja gnoja, kvaliteti u hranjivima što ovisi o starosti i stanju
gnoja, vrsti staje i stupnju razrijeđenosti ekskremenata s vodom ili količini
dodane stelje.
Isto tako postoje i razlike između porijekla gnoja pa nije isti gnoj od
peradi i goveđi. Kokošji gnoj ima malo ugljika, a puno lako razgradivog dušika
koji se brzo raspada i odmah oslobađa biljna hranjiva. Već za nekoliko mjeseci
odlobodi se oko 60-90% ukupnih hranjiva, dok kod goveđeg gnoja, koji ima znatno
više ugljikovih spojeva (celuloza, lignin itd.), i čiji se dušik nalazi u teško
razgradljivim oblicima, u prvoj godini se oslobodi tek oko 45% ukupno dodanih
hranjiva. Bogatstvo organskih gnojiva hranjivima ovisi o načinu spremanja, stajanju
u staji, načinu iznošenja u polje i njegovoj primjeni.Gubitke hranjiva u
gnojivima treba smanjiti na najmanju moguću mjeru jer samo tako rezultati
primjene će biti uspješniji.
na vrh stranice