U polju Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.
U staji sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izvalile u proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba izlučiti iz jata kao nesilice.
U vinogradu nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zaštićuje se od glodavaca.
U voćnjaku se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.
U povrtnjaku razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.
U podrumu prerada
grožđa i vrenje mošta osnovni su radovi o kojima ovisi buduće vino. Bijelo
grožđe treba što prije isprešati, zasumporeni mošt nakon taloženja odtočiti i
dodati vinski kvasac. Na bačve staviti vrelnjače i pratiti tijek vrenja.
Temperatura u podrumu treba biti veća od 15° C da vrenje bude potpuno i
pravilno. U tom vrenju bačve se nadopune i prati razvoj budućeg vina.
Neposredno prije berbe treba isprati sve bačve,
pogotovo one, koje su dulje vremena stajale prazne i često bile sumporene. Kod
berbe paziti da berači među grožđe ne stavljaju lišće. Što brže grožđe prevesti
iz vinograda na preradu, odmah ga muljati, uklanjati peteljkovinu i dodavati
potrebnu količinu kalijevog bisulfita. Bijeli mošt taložiti. Ako je grožđe jače
trulo, u taloženju dodavati bentonit. Vrenje provoditi selekcioniranim kvascem.
Crni masulj 2 - 3 puta dnevno miješati, ako slabije vrije polijevati. Oprez pri
ulasku u podrum zbog opasnosti do gušenja. Crno vino pravovremeno odtakati u
zasumporenu bačvu i staviti na bačvu vrelnjaču.
U vrtu sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.
U skladištu spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje će se odmah sijati ili saditi. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, matovilac, mrkva, peršin, špinat. Sadnja povrća: artičoka, češnjak, luk srebrenac, radič, salata.
Gnojidba u
podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa NPK
5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s kemijskom analizom tla (ako je
napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i
humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati
na zalihu barem za 8 -10 godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem
sloju i skuplja te manje učinkovita.
Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5%-tnom
otopinom UREE.
izvor stranice
na vrh stranice